Zašto hebrejski?

Učenje hebrejskog je samo za profesionalce, zar ne?

Za većinu je ljudi učenje biblijskih jezika poput zaređivanja u svećenike–nešto što ne bi nikad pomislili da će raditi, iako su svjesni da neki ljudi osjećaju poziv na taj put. Drugim riječima, većina ljudi misli da učenje grčkog i hebrejskog NIJE za obične ljude. Godinama su ljudi čak počeli misliti da ni pastori zapravo ne trebaju učiti biblijske jezike.

Pitanje koje želim postaviti jest: kako smo mi došli do te točke u povijesti gdje smatramo da su biblijski jezici nešto samo za duhovne elite i znanstvenike? Tri su glavna razloga: 1) neugodna metodologija, 2) nedostatna tehnologija, 3) visoki troškovi. Razložimo ih jednog po jednog:

Od srednjeg vijeka većina ljudi je hebrejski podučavala takozvanom “gramatičkom metodom”. Ova metoda jezik tretira više kao kod koji morate dešifrirati, nego kao nešto što koristite i u čemu uživate. Ova vas metoda brzo dovodi do kompliciranih paradigmi koje morate naučiti napamet. Uvelike se osjećate kao da rješavate matematiku. Drugim riječima, uopće NIJE slično načinu na koji ste kao dijete naučili govoriti svoj materinji jezik. Za većinu ljudi to je previše nelagodno, pa to prepuštaju “profesionalcima”.
Pod nedostatnom tehnologijom podrazumijevam to što stoljećima nije bilo načina da jedna osoba podučava milijune ljudi (kao što se može danas preko YouTubea). Vi ste mogli izdati udžbenik, ali ga zbog faktora nezgodnosti većina ne bi kupila, a oni koji bi to učinili na koncu ga ne bi ni pročitali. Jezici se najbolje uče uz učitelja koji vam pokazuje kako koristiti jezik, tako da ga puno čujete, vidite kontekst i osjetite kako funkcionira. To s udžbenikom jednostavno ne ide. Povrh toga, knjige su namijenjene pismenoj, a ne usmenoj kulturi. A 70% svjetskih kultura su usmene. To znači da velika većina kršćana u svijetu dolazi iz kultura koje nisu naviknute učiti stvari iz knjiga. Isus je živio u usmenoj kulturi, što je razlog da je toliko vremena provodio razgovarajući s ljudima umjesto da im dijeli knjige.
Tek u posljednjih 150 godina knjige su postale pristupačne običnim ljudima koji žive u pismenim kulturama poput Zapada. Ali u većini ostatka svijeta prosječna osoba obično sebi ne može priuštiti knjige. Ako i uštedi za poneku knjigu, kupit će nešto što nije toliko teško (sigurno neće kupiti hebrejsku gramatiku). I što je još gore: Hebrejski udžbenici obično su mnogo skuplji od drugih knjiga i gotovo nikad nisu prevedeni na jezike izvan zapadnog kruga. Zašto? Zato što prodaja knjiga u usmenim kulturama ne ide baš dobro! Tako većina Crkve ostaje bez mogućnosti učenja hebrejskog, jer su presiromašni, ne znaju engleski i nisu odrasli u pismenoj kulturi. Ne znam za vas, ali ta situcija izgleda pomalo nepravedna.

Prigrlimo budućnost

Dakle, mi u Aleph s Beth se trudimo koristiti nove tehnologije koje nam je Bog dao u podučavanju hebrejskog na način koji najbolje odgovara ljudima. Budući da su naši videozapisi audio-vizualni, zabavni i imerzivni, oni najbolje odjekuju među ljudima iz usmenih kultura. Faktor nelagode se gubi kao i cjenovna zapreka, zato što su oni besplatni, i ostat će takvi. Naposljetku, radi se o jednojezičnim videima, pa iz njih može učiti svatko bez znanja engleskog.

Učenje jezika je ustvari normalno

Živimo u svijetu u kojem je učenje jezika normalna stvar. Samo na Duolingu, jednoj od najpopularnijih aplikacija za učenje jezika postoje stotine milijuna aktivnih korisnika. Većina svjetske populacije mora u svakodnevnom životu koristiti dva ili više jezika, pa su oni naviknuti učiti nove jezike. Učenje novog jezika je poput sticanja mnogih drugih rutinskih vještina. Štoviše su i Isus i Pavao znali više od jednog jezika.

Sviranje nekog instrumenta je vještina koju je teško savladati, baš kao i jezik, ali milijuni ljudi diljem svijeta svejedno to uče. Prema tome, ako ljudi toliko vremena troše na učenje sviranja ili drugih jezika, zašto ne bi mogli naučiti grčki i hebrejski? Naravno da je to moguće ako pomažemo jedni drugima i osiguramo kvalitetnu nastavu zabadava!

Ne živimo više u srednjem vijeku

Tehnologija omogućava veliku uštedu vremena, a time i učenje novih stvari većem broju ljudi nego ikad. Obrazovanje je bilo luksuz za ljude srednjeg vijeka, ali sada je ono dostupno većini ljudi. Svake se godine trilijuni sati slobodnog vremena troše na nešto. Zašto to nešto ne bi bilo učenje biblijskih jezika?

Svi znamo da trebamo “rasti u milosti i spoznanju Gospodina našega i Spasitelja Isukrsta” (2. Petrova 3:18). Pa zašto dio tog rasta u spoznanju ne bi mogao biti učenje biblijskih jezika, što bi nam olakšalo proučavanje Svetog pisma i upoznavanje samog Isusa?

Nekoliko VELIKIH razloga

Živimo u svijetu koji je sve neprijateljskiji prema Bibliji. Lažno učenje je veća prijetnja nego ikad zbog interneta. Oni koji nemaju pristup izvornim jezicima postaju ranjivi na lažna učenja i na one koji osporavaju vjerodostojnost Biblije.

Što ako vidite video na internetu u kojem netko propovijeda ovo: “Pogledao sam izvorni hebrejski i kaže da se naše spasenje temelji na iznosu koliko dajemo! Hoćete li mu vjerovati? On vjerojatno propovijeda uvjerljivo, nosi otmjeno odijelo i stoji u ogromnoj crkvi s tisućama ljudi koji govore “amen”! Kako ćemo nekome objasniti zašto on nije u pravu? Naprosto ne možemo, jer ne znamo hebrejski. Dakle, nismo u stanju suočiti se s njim o laži koju propovijeda, niti možemo govoriti autoritativno da upozorimo našeg brata ili sestru.

Evo u čemu je stvar: što više ljudi uči biblijske jezike, to će ih manje lažnih učitelja moći prevariti. Isus je rekao: “Čuvajte se lažnih proroka koji vam dolaze u ovčjem runu, a iznutra su vuci grabežljivi” (Mt 7,15). A Pavao je upozorio: “Znam da će nakon mog odlaska među vas ući ljuti vuci koji neće štedjeti stada” (Dj 20,29). Što učiniti kada vidite vukove koji se spremaju proždrijeti ovce? Koristiti oružje. Poznavanje grčkog i hebrejskog jedno je od najmoćnijih oružja za obranu ljudi od bijesnih vukova. Ali što ako u cijeloj vašoj crkvi postoji samo jedna osoba koja ima to oružje? Što ako taj ne bude u blizini kad dođu vukovi? Što je više ljudi koji su naoružani u Tijelu Kristovom, to će vukovi imati manje šanse rasturiti našu braću i sestre. Ako znamo da “đavao poput ričućeg lava obilazi tražeći koga da proždere” (1 Pt 5,8) moramo se naoružati Istinom. A kada se potrudimo naučiti biblijske jezike, možemo sa sigurnošću iskopati blago Božje istine.

Novo normalno

Razmislimo o nečem drugom. Kršćani provode puno vremena čitajući i slušajući mišljenja drugih ljudi o Bogu. Odlaze na konferencije, kupuju gomilu knjiga i provode sate raspravljajući s drugima o tome koji prijevod koristiti. Kad bi umjesto toga svo to vrijeme i energiju potrošili na učenje biblijskih jezika, imali bi alate da budu pronicljiviji i ponizniji, i znali bi kako se bolje duhovno hraniti, umjesto da budu bespomoćni bez drugih koji bi ih hranili.

Svi znamo za izreku da je bolje nekoga naučiti pecati nego mu dati ribu. Što bi bilo ako bi kršćani provodili svoje vrijeme pomažući drugima da besplatno nauče biblijske jezike, umjesto da im govore o svim velikim spoznajama koje su stekli poznavanjem biblijskih jezika? Naše bi crkve toliko rasle iznutra, narod bi mogao pozivati svoje vođe na odgovornost za ispravnu doktrinu, roditelji bi mogli bolje poučavati svoju djecu i manje bi se ljudi “priklanjalo bajkama” (2. Tim 4:4). Pokrenimo akciju da ovo postane novo normalno. S Bogom je sve moguće!

Prava teologija

Čovjek po imenu Bitzer jednom je rekao: “Što se teolog više odvaja od osnovnog hebrejskog i grčkog teksta Svetog pisma, to se više odvaja od izvora prave teologije! A prava je teologija temelj plodnog i blagoslovljenog služenja.” Svima nam je potrebna prava teologija i svi smo pozvani na vlastito plodonosno služenje kao dio tijela Kristova. Pomozimo jedni drugima priskrbiti alate koji su nam potrebni da to činimo dobro!

Zato se obvežimo učiniti nešto radikalno: prestanimo kritizirati prijevode Biblije, prestanimo kritizirati ljude koji ne znaju mnogo teologije ili se ne slažu s našom teologijom, prestanimo kritizirati druge denominacije i iskoristimo svu tu energiju i vrijeme za učenje jezika Svetoga pisma. I učinimo to s poniznošću i “pretječimo jedni druge u iskazivanju časti” (Rim 12,10).

Bodrite druge

Želim nešto reći onima od vas koji iz ovog ili onog razloga nikada neće naučiti grčki ili hebrejski. Ohrabrujte one koji uče! Bodrite ih! Ne ismijavajte ih niti govorite kako to nije važno! Kad u crkvu donose hebrejsku Bibliju, ne zbijajte oko toga šale! Naša srca su u velikoj napasti da obeshrabruju one koji imaju drugačije darove i kojima su dane mogućnosti koje bismo i mi sami voljeli imati. Oprite se toj napasti i umjesto toga podsjećajte one koji uče koliko je to važno!

To se odnosi i na globalnu Crkvu. Učinimo sve što možemo kako bismo poticali našu braću i sestre diljem svijeta da uče i rastu! Čak i ako moramo požrtvovno davati da bismo im to omogućili, pobrinimo se da i oni imaju jednake mogućnosti.

Postoji jedan citat Martina Luthera koji me proganja već godinama:

Grijeh je i sramota ne poznavati vlastitu knjigu i ne razumjeti govor i riječi Boga našega; još je veći grijeh i gubitak što ne studiramo jezike, posebno ovih dana kada nam Bog nudi i daje ljude i knjige, i svaku olakšicu i poticaj za ovo studiranje, i želi da njegova Biblija bude otvorena knjiga. O, kako bi dragi [crkveni] oci bili sretni da su imali našu priliku učiti jezike i tako pripremljeni pristupiti Svetomu pismu! Koliko ih je tek muke i truda stajalo da skupe nekoliko mrvica, dok mi s pola truda — da, gotovo bez ikakva truda — možemo priskrbiti cijeli kruh! O, kako njihov trud posramljuje našu lijenost.

Neka nas Bog izbavi od lijenosti i nadahne nas da podignemo ljestvicu na našu radost i Njegovu slavu.